1400 eura za 100 km/h u gradu (Pismo iz Skandinavije 2)
Ne seksajte se na kružnim tokovima, ne ubijajte Baske, ne postavljajte svoje slike na instagram dok bježite od policije. Pročitajte čime su se bavili u maju u Skandinaviji.
Danska se u Slovačkoj češće nego inače pominjala u maju, kada je u ovoj zemlji s najmanje hokeja u Skandinaviji održano svjetsko prvenstvo u hokeju. Međutim, Skandinavija je nastavila da živi svojim životom. Hajde da pogledamo šta se ovde dešavalo u poslednjih nekoliko nedelja.
Norvežani ponovo pretekli Šveđane
Norvežani vole da dominiraju gotovo svim rangiranjem, ali nego ukupna pozicija je pogled na poziciju Švedske. Ako su Norvežani viši, zadovoljni su. I tako su sada dvostruko sretni. Najnoviji izvještaj Evropskog komiteta za sigurnost transporta (ETSC) otkrio je da je Norveška sa 106 nesreća sa smrtnim ishodom u 2017. godini postala najsigurnija zemlja u Evropi, prestigavši po prvi put Švedsku. Tek 1970. godine, 570 ljudi je poginulo na norveškim putevima. Dugogodišnji rad u obrazovanju, bolji putevi i, naravno, bolji automobili zaslužni su za ovo dramatično smanjenje. Nesumnjivo, disciplini vozača doprinose i drakonske kazne za prekoračenje brzine ili alkohol za volanom. Ako u Norveškoj vozite brzinom od 40 km/h brzinom od 30 km/h, platit ćete konverziju od 220 eura. 10 km/h brže, već plaćate 900 eura. Ako pretrčiš sto u gradu, platit ćeš 1400 eura i izgubiti vozačku dozvolu na godinu dana. Sa naše tačke gledišta, zanimljiva je činjenica da postoji jasan trend u broju nesreća sa smrtnim ishodom. Što više idete na istok i jug, veći je rizik od fatalne saobraćajne nesreće. U Slovačkoj, sa sličnom populacijom, prošle godine je na cestama stradalo 250 ljudi.
Norveška je uvela ograničenje brzine kao jedna od prvih zemalja na svijetu. Godine 1912. bilo je dozvoljeno voziti brzinom od 15 km/h u norveškim gradovima, 35 km/h na selu.
Norvežani kupuju švedski alkohol
Još jedna zanimljiva statistika govori o odnosu Norvežana i Šveđana. Jaz između nivoa cijena i kupovne moći Norvežana i Šveđana i dalje se otvara. A zbog alkoholne politike u obje zemlje, to se odražava i na alkohol kupovine, za koje Šveđani imaju norveški državni monopol. Nikada u istoriji Norvežani nisu kupovali toliko alkohola na švedskoj granici kao u prvom kvartalu 2018. Švedska pogranična prodavnica alkohola, u koju putuju stanovnici Trondhajma, zabeležila je neverovatnih 15 procenat povećanja prometa.Svakog dana u nedelji iz Trondhajma tri puta dnevno kreće besplatan autobus za Norvežane željne jeftine kupovine u susednoj Švedskoj.Norvežani su voljni tri sata na putu da uštedim novac. Norvežani su ukupno kupili skoro 4 miliona litara alkohola u Švedskoj nego u istom periodu prošle godine. Tome su doprinijeli i povećani porezi na hranu (na šećer) od strane norveške vlade, ali i rastuće bogatstvo Norvežana, o čemu norveška banka svakodnevno izvještava na svojoj web stranici. Trenutno državni penzioni fond, u koji teče norveški novac od nafte, na svom računu ima 8.461.000.000.000 norveških kruna, odnosno oko 887.000.000.000 eura.
Prosječan Norvežanin popije 7,7 litara čistog alkohola godišnje. Pobjednički bjeloruski 17,6 litara, ruski 15,1, slovački i češki 13. Pije rjeđe, ali u većim dozama.
Nemojte imati seks na kružnim raskrsnicama
Svake godine u maju u Norveškoj se obilježava državni praznik, a tradicionalno, prije toga, norveški maturanti se bujnim slavljem opraštaju od škole. Ako dođete u Norvešku u maju, možete očekivati neke zaista razvratne scene. O njihovom slobodnom moralu svedoči i činjenica da je direktor norveške uprave za puteve Terje Moe Gustavsen smatrao potrebnim da zamoli maturante da barem izbegavaju seks na kružnim tokovima ili goli trče po mostovima, jer tada vozači ne obraćaju pažnju na saobraćajnoj situaciji. Opuštena norveška omladina...
Strah od muslimana
17 posto norveške populacije su imigranti ili djeca čiji su roditelji imigranti. Samo 4 posto stanovništva Norveške su muslimani.
Osuđeni graditelj podmornica
Zastrašujuća priča o danskom izumitelju Peteru Madsenu i švedskoj novinarki Kim Wallová obišla je svijet, a o njoj se pisalo i na slovačkom Danska prati priču od avgusta, kao da je isečena iz najgrubljih nordijskih krimi priča. Ekscentrični i cijenjeni Madsen pozvao je mladu novinarku u svoju podmornicu, gdje ju je brutalno seksualno zlostavljao, ubio, prepilio njeno tijelo i bacio u more. Zahvaljujući odličnom radu danske i švedske policije, u roku od nekoliko sedmica slučaj je rasvijetljen, prikupljeni svi mogući dokazi, održano suđenje i osam mjeseci nakon ubistva, Madsen je osuđen na doživotnu robiju. Njegov advokat tek treba da se žali, a s obzirom na nedostatak čvrstih dokaza za način na koji je Wallova izgubila život, i dalje se spekuliše o mogućnosti da sud oslobodi Madsena. Pripazit ćemo na to. Možda ne postoji opasnost od proceduralne greške ovdašnjih sudova, niti od Madsenovog bekstva style="text-align: justify;">
Najduže vladajući kralj
Pređimo u Švedsku. Skandal priznate institucije Švedske akademije, koja je zaslužna i za dodjelu Nobelovih nagrada, na vrhuncu je. Uticaj kampanje #metoo, koja je razotkrila činjenicu da je akademija prikrivala seksualno uznemiravanje određenog broja žena (uključujući švedsku princezu) od strane muža članice akademije, čudno poslovanje sa subvencijama, otkrivanje strogo povjerljiva odluka o dobitnicima Nobelove nagrade - sve je to učinjeno u roku od nekoliko sedmica od ugledne institucije na meti ismijavanja i prezira. 2018. Nobelova nagrada za književnost se više neće dodjeljivati. Verovatno ni u 2019... Videćemo završiće se. Švedski kralj Karol XVI je već bio uključen u rješenje. Gustav, koji je 26. aprila postao monarh sa najdužom vladavinom u istoriji Švedske (vladajući skoro 45 godina), nadmašivši rekord Magnusa Eriksona iz 14. veka.
Sto godina Baltika
Kad smo već kod istorije, baltičke zemlje, koje nakon što su pobjegle iz ruskog stiska s ponosom tvrde da pripadaju Skandinaviji, ove godine slave stogodišnjicu svog osnivanja. I zato se ovdje izmjenjuju posjete pomazanih glava. U aprilu je norveški prestolonasljednik Haakon i njegova supruga prešli sve tri baltičke zemlje i potvrdili (na sjeveru) već poznatu činjenicu da to je skandinavski, a ne ruski.
Ne ubijajte više Baske
Ako imate prijatelje iz Bilbaa, imamo dobre vijesti za njih: više ih neće ubijati na Islandu. Nakon 400 godina, Island je ukinuo stari zakon koji je pozivao stanovnike Zapadnih fjordova da ubiju svakog Baska koji se približi obalama Islanda. Zakon je donesen nakon što su izgladnjeli baskijski brodolomci opljačkali praznu kuću u selu Thingeyri i ukrali sušenu ribu. Islanđani su bili toliko uznemireni ovim neislandskim činom da su u snu ubili svih četrnaest Baskijaca (samo jedan mladić je pobjegao), bacili ih u more i odlučili jednom za svagda da cela baskijska nacija dođe na Island. Samo ubistvo do danas ostaje najveći masakr u istoriji ostrva. Ovaj apsurdni zakon konačno je ukinut u proljeće, a u simboličnom gestu pomirenja, potomak žrtava, Xabier Irujo, rukovao se s potomkom seljaka koji su izazvali masakr, Magnusom Rafnssonom.
Lopov na Instagramu
I Island je uživao u priči o lopovu Sindriju. Sindri Þór Stefánsson je u Reykjaviku ukrao tridesetak kompjutera, policija ga je uhapsila i smjestila u ćeliju u istražnom zatvoru do odluke sudije o njegovoj daljoj sudbini. Kako su sami policajci smatrali da ćelija u njihovoj stanici nije baš udobna, odlučili su da ga prebace u zatvor sa čuvanje. Ujutro se Sindri popeo kroz prozor, odvezao se do aerodroma, a prije nego što je policija stigla na posao, već je bio na prvom jutarnjem letu za Stokholm, slučajno je s njim letjela i islandska premijerka Katrín Jakobsdóttir. Islandska policija raspisala je međunarodnu poternicu za Sindrijem, a nedelju dana kasnije uhapsile su ga holandske kolege u Amsterdamu. Sindri je otkrio Instagram. Sindrin prijatelj je na svom Instagram nalogu objavio njihovu zajedničku fotografiju uz hashtag #sindri. Odmor u Amsterdamu je gotov za Sindrija i danas je na putu kući na hladni Island.
Izvor članka: https://bubo.sk/blog/novinky-zo-skandivanie-2
Autor članka: Jozef style="text-align: justify;">